Joga vam deluje interesantno i rado biste počeli da je vežbate, ali vas zbunjuju svi ti stilovi Joge o kojima ste čitali ili o kojima ljudi pričaju. Sa druge strane, možda ste u prošlosti vežbali Jogu ili je još uvek vežbate, ali vam se čini da je neki drugi stil Joge baš onaj pravi za vas. Ovaj tekst ima za cilj da objasni najpopularnije stilove Joge koji se mogu vežbati u Beogradu i da vam pomogne da izaberete ili bar saznate nešto više o Joga stilu koji vama najviše odgovara.

Odmah na početku treba reći da se ovaj članak bavi stilovima Hatha Joge, o drugim vrstama Joge pisaćemo u posebnim člancima. Takođe, daje se pregled Joga stilova koji se mogu vežbati u Beogradu, tako da je vrlo verovatno da u drugim mestima u Srbiji neki od navedenih stilova nisu dostupni.

Joga u Beogradu

Iako po mnogo čemu Srbija i Beograd dobrano kasne za svetom, Joga je oblast u kojoj stvari uopšte ne stoje tako loše. U poslednjih nekoliko godina u Beogradu se pojavio i uspešno radi priličan broj Joga studija, a Joga je takođe prisutna i u mnogim fitnes centrima. Izbor Joga instruktora i studija u kome ćete vežbati Jogu je posebna oblast i mi smo u odabiru istih pokušali da pomognemo tekstom Gde vežbati Jogu?.

U svetu, posebno u onom delu koji je ekonomski razvijeniji, Joga je i biznis u kome vlada velika konkurencija. Svaka škola ili instruktor želi da istakne kako je baš stil koji se tu neguje onaj pravi. Ipak, svi ti stilovi su u suštini samo derivati osnovnih stilova. Srećom po nas, većina osnovnih stilova Hatha Joge se može vežbati i u Beogradu.

Bazična podela stilova Hatha Joge bi bila na Klasični stil, koji podrazumeva duže zadržavanje u asanama, i Vinyasa stil, odnosno dimanični stil vežbanja. U nastavku teksta sledi opis ovih stilova i njihovih pod stilova.

Klasična Joga

U Beogradu postoji priličan broj studija u kojima se može vežbati Joga koju bi mogli svrstati u grupu klasična Joga. Među njima postoje razlike koje se pre svega ogledaju u samoj koncepciji časa, zahtevnosti asana koje se vežbaju kao i u dužini zadržavanja u asanama. Drugim rečima, neke škole i studiji neguju više vežbački stil, dok su druge blaže po tom pitanju.

Osnovna karakteristika stilova klasične Joge je duže zadržavanje u asanama. Čas traje od 60 do 120 minuta i najčešće se sastoji iz tri dela: uvodni ili pripremni deo u kome se distanciramo od dnevnih događaja i problema, glavni deo u kome se vežbaju asane i završni deo koji je vođena relaksacija ili Yoga Nidra. U nekim studijima su sastavni deo časa i vežbe disanja (Pranayama) kao i meditacija.

Iyengar Yoga je verovatno najpoznatiji klasični stil Joge u svetu i osnivač ovog stila je B.K.S. Iyengar. Ovaj stil Joge je fizički vrlo zahtevan i insistira na pravilnom poravnanju i preciznosti prilikom izvođenja asana. Postoji snažan naglasak na disanju i njegovom usklađivanju sa asanama. Tokom vežbanja praktikuje se Ujjayi disanje, odnosno disanje koje podrazumeva sužavanje zadnjeg dela grla pri čemu se čuje karakterističan zvuk, nalik na zvuk mora ili okeana. Da bi se energija tokom vežbanja zadržala u telu praktikuju se i Bandhe, odnosno kontrakcije određenih mišića i mišićnih grupa. Radi što pravilnijeg i uspešnijeg zauzimanja asana, koriste se i Joga rekviziti kao što su trake, blokovi, ćebad, stolice, itd. Vežbe disanja (Pranayama) nisu sastavni deo časa već se sa njihovim izvođenjem počinje tek kada je vežbač dobro ovladao asanama.

Nama nije poznato da u Beogradu postoji studio u kome časove vodi neki od sertifikovanih instruktora Iyengar stila, ali postoje studiji u kojima se vežba Joga koja teži i nalazi inspiraciju u Iyengar stilu. Najpriznatija škola za obuku Joga instruktora u Srbiji, Vidya Yoga škola Dragana Lončara, teži ovom vežbačkom stilu Joge, tako da i veliki broj Joga instruktora koji su sertifikovani u ovoj školi, među njima i instruktori u Joga Studiju Namaskar, nastavlja da dalje podučava stil koji teži Iyengar stilu.

Ostali klasični stilovi Joge u Beogradu su više holistički sistemi joge koji se fokusiraju na održavanje zdravlja i vitalnosti kao i na usvajanju pravilnog načina života. Većina tih stilova su dostupni svakome, odnosno nema ograničenja po pitanju godina, kondicije i telesne građe vežbača. Za razliku od Iyengar stila, ovde se posebno ne insistira na preciznosti prilikom izvođenja asana, a samo zadržavanje asana je kraće. Vežbe disanja (Pranayama) i relaksacije su često sastavni deo časa, a naglašava se i puno jogičko disanje.

Koristi od praktikovanja klasičnog stila Joge su mnogostruke. Dobro osmišljeni Joga časovi angažuju svaki deo tela, jačaju i istežu mišiće, masiraju i stimulišu unutrašnje organe, deluju na endokrini sistem, deluju na parasimpatički nervni sistem itd. Duže zadržavanje u pozama nema samo efekat na fizičko telo, već i na mentalni sklop vežbača. Menja se vežbačev pogled na svet, a dugotrajnim vežbanjem i njegova životna filozofija. Naglasak je na istrajnosti i prepuštanju, a ne na borbi i neprihvatanju.

Vinyasa ili Flow Joga

Kao osnovnu verziju dinamične Joge možemo navesti Vinyasa stil ili Jogu pokreta. Svi ostali dinamični stilovi Joge vode poreklo od Vinyasa stila. Vinyasa se može prevesti kao „dah usklađen sa pokretom“ i upravo ova definicija objašnjava osnovne karakteristike ovog stila. Vežbajući Vinyasa Jogu vežbač prelazi iz jedne poze u drugu, pri čemu su pokreti usklađeni sa disanjem. Sekvence koje se praktikuju na časovima osmišljava instruktor i u osnovi one predstavljaju razne verzije Pozdrava Suncu, pa tako vežbanje izgleda kao igra ili kao ples.

Ovakav način vežbanja izaziva intenzivno znojenje i eliminaciju otrova iz organizma. Takođe, broj otkucaja srca bi trebao da se nalazi u opsegu koji podrazumeva aerobno vežbanje (kao što su trčanje, vožnja bicikla, plivanje, itd.), što je odlična vežba za kardiovaskularni sistem.

Sa druge strane, brz prelazak iz jedne u drugu asanu može biti zahtevan za početnike ili vežbače koji su tek počeli sa vežbanjem asana. Korisno je ukoliko je vežbač već naučio da pravilno izvodi osnovne, klasične asane i pri tome zna da pravilno diše i da zauzme pravilno poravnanje u asanama.

Ashtanga Vinyasa

Osnivač Ashtanga Vinyasa stila je Patthabi Jois i ovaj stil je danas vrlo popularan u svetu. Sastoji se od 6 serija, koje su sve vrlo zahtevne, pri čemu je prva serija namenjena čišćenju celog organizma i sasvim je dovoljna za održavanje zdravog, snažnog i fleksibilnog tela.

Ashtanga Vinyasa je dinamični stil Joge u kome se naročita pažnja posvećuje Ujjayi disanju koje karakteriše zvuk sličan zvuku mora ili okeana. Dužina udaha i i izdaha određuje vremenski interval prelaska iz jedne u drugu asanu, a same asane se zatim zadržavaju predefinisani broj udaha i izdaha. Ipak, treba napomenuti da je dužina zadržavanja u asanama znatno kraća nego kod klasične Joge. Još jedna važna karakteristika Asthanga Vinyasa joge je zadržavanje energije u telu tokom vežbanja, držeći kontrakcije određenih mišića i mišićnih grupa. U jogi se ove kontrakcije zovu Bandha.

Ovakav stil vežbanja ima naglasak na snagu, izdržljivost i fleksibilnost. Usled pojačanog znojenja dešava se intenzivna detoksikacija tela, a dinamičan stil vežbanja ima blagotvorno dejstvo na srce i kardiovaskularni sistem.

Treba napomenuti i da je ovaj stil vežbanja fizički vrlo zahtevan pa zbog toga sam vežbač treba da odluči da li je ovaj stil adekvatan za njega. Praksa je pokazala da vežbači koji su već ovladali klasičnim asanama i naučili pravilno da dišu, napreduju brže i sigurnije u Ashtanga Vinyasa stilu.

Bikram Joga

Osnivač ovog stila Joge je Bikram Choudhury i ovaj stil je nastao početkom 70-ih godina prošlog veka. Jedna od glavnih karakteristika ovog stila je da se vežba u prostoriji koja je zagrejana na 40 stepeni Celzijusa, pri čemu je vlažnost vazduha 40%.

Možda bi mogli da kažemo da je Bikram Joga negde na pola puta između klasičnog i dinamičnog stila, jer je vreme zadržavanja u pozama kraće od zadržavanja u klasičnom stilu, ali duže od vremena zadržavanja u dinamičnim stilovima Joge. Sekvenca koja se izvodi na času sadrži 26 poza. Ova sekvenca se ponavlja dva puta u toku časa, pri čemu je zadržavanje asana u pvoj sekvenci 60 sekundi, a u drugoj 30 sekundi. Čas sadrži i dve vežbe disanja. Instruktor koji vodi čas se nalazi na podijumu ispred vežbača, demonstrira asane i ponavlja tekst koji je isti na svakom času Bikram joge. Prostorija u kojoj se vežba sadrži ogledala, tako da postoji snažan naglasak na fizičko telo, dok se disanje ne naglašava posebno.

Zagrejana prostorija posebno pogoduje zagrevanju mišića, ligamenata i tetiva, što omogućava veće amplitude prilikom zauzimanja asana. Takođe, intenzivno znojenje pomaže detoksikaciju organizma, a ima i efekat regulisanja telesne težine.

Sa druge strane, povišena temperatura i vlažnost prostorije u kojoj se vežba može biti smetnja ljudima sa kardiovaskularnim oboljenjima. Takođe, zbog intenzivnog znojenja treba biti oprezan da ne dođe do dehidracije tokom vežbanja.

Koji stil Joge je najbolji za mene?

Odgovor na ovo pitanje mora dati svaki vežbač za sebe, jer je sklonost ka određenom stilu stvar ličnih preferencija. Stil koji jednom vežbaču potpuno odgovara, može biti neadekvatan za drugog vežbača, uzimajući u obzir njegovu kondiciju, zdravstveno stanje, godine starosti, koliko dugo već vežba Jogu, itd.

Vežbačima koji su u dobroj fizičkoj kondiciji i žele veći izazov prilikom vežbanja više će odgovarati neki od vežbačkih stilova, na primer neka vrsta Iyengar stila ili Ashtanga Vinyasa. Sa druge strane, starijim osobama i ljudima koji nisu u solidnoj fizičkoj kondiciji prikladniji će biti neki od pretežno relaksirajućih stilova klasične joge.